Naslovna stranica Pon, 17.12.2018.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Otvoren natječaj za Uskrs fest 2019.
U emisiji Sacro ritam u četvrtak 22. XI. Marija Husar Rimac otvorila je natječaj za Uskrs fest 2019.
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Ksaverska cesta 12 A,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 563 5100
pgm: (+385) 01 460 99 88
web: www.hkr.hr
e-mail: [email protected]
Vjerski program:
[email protected]
Informativni program:
[email protected]
Kulturni program:
[email protected]
Glazbena redakcija:
[email protected]
Dječji program:
[email protected]
Sustav "Prijatelji":
[email protected]
Voditelji:
[email protected]
Tehnika:
[email protected]
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: [email protected]
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
Izložba 'Marin Getaldić – pogled u novo doba'
[ 18.9.2018. ]

Izložba Marijane Borić u povodu 450. godišnjice rođenja hrvatskoga znanstvenika 'Marin Getaldić – pogled u novo doba' otvorena je u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU u Zagrebu. Izložbu je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, koji je naglasio kako je u godini 450. obljetnice rođenja velikoga hrvatskoga matematičara i fizičara, u HAZU pripremljena izložba dio aktivnosti projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu voditeljice Marijane Borić.

Izložba, istaknuo je, ima edukativno-interaktivni karakter i sveobuhvatno prikazuje život i djela velikog Dubrovčanina, kao i njegov doprinos razvoju matematike i fizike, te utemeljenju moderne znanosti.

Da bi sadržaj izložbe bio zanimljiv širem krugu građana, a ne samo znanstvenim krugovima, ona uz edukativni dio sadrži multimedijalne i interaktivne sadržaje, kao i umjetnički postav nadahnut Marinom Getaldićem, napomenuo je Kusić dodavši kako su izloženi pretisci njegovih djela, izdanja svih Getaldićevih djela u digitalnom obliku, instrumenti iz područja kojima se posebno bavio, te umjetnička djela nadahnuta Getaldićem koja su nastala povodom ove izložbe.

Naglasio je kako je posebni dio postava namijenjen edukaciji i radu s mladima. 'Za njih je na izložbi pripremljen multimedijalni program, pomoću kojeg uz igru mogu učiti o Getaldiću i tako razvijati interes za znanost i baštinu', rekao je dodavši kako posjetitelji uz sedam Getaldićevih djela predstavljenih u tiskanom i digitalnom obliku, mogu vidjeti znanstvenu, stručnu i popularnu literaturu o velikom matematičaru.

Po riječima autorice Marijane Borić, Getaldić je smatrao matematiku znanošću koja najpreciznije opisuje svijet. Vjeruje u primjenu pokusa, kao praktičnog aspekta znanosti, kojeg potom treba matematički provjeriti i dokazati', rekla je dodavši kako je s Galilejem izmjenjivao tiskane radove.

Dopisivao se, naglasila je, i s najuglednijim matematičarima iz kruga rimskih isusovaca - Christoforom Claviusom i Christoforom Grienbergerom.

Paul Guldin nagovarao ga je da bude priređivač Vièteovih sabranih djela, napomenula je dodavši kako je Getaldić bio obnovitelj tvrđave Pozvizd, najviše utvrde u fortifikacijskom sustavu Malog Stona (1604.).

Potaknut Vièteovim radom, istaknula je, objavio je restauracije dvaju zagubljenih spisa grčkog matematičara Apolonija iz Perge 'O dodirima' i 'O nagibima'.

Ocijenila je kako Getaldićeva djela imaju bogat odjek u novovjekoj prirodoznanstvenoj literaturi te podsjetila kako su njegove doprinose koristili mnogi znanstvenici.

Getaldić je, istaknula je, svoja najvažnija djela - 'Zbirku različitih zadataka' i 'O matematičkoj analizi i sintezi'započeo u isto vrijeme s namjerom da u prvom koristi metode antičke matematike, a u drugom simboličku algebru primijenjenu na raznorodnoj građi.

Ocijenila je kako je njegova knjiga 'O matematičkoj analizi i sintezi', prvi cjelovit priručnik nove algebarske analize te dodala kako je ona posve inovativna u svojim metodama.

Smatra kako je primjenom algebarske metode na geometrijske probleme ostvario izvanredne rezultate i približio se utemeljenju analitičke geometrije.

Marin Getaldić (Marino Ghetaldi, Marinus Ghetaldus), najistaknutiji hrvatski matematičar i fizičar na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće. Rođen je 2. listopada 1568. u dubrovačkoj plemićkoj obitelji, kojoj se rodoslovlje može pratiti od druge polovice XIII. stoljeća. Preminuo je 8. travnja 1626. u Dubrovniku. Školovao se u Dubrovniku.

Kao dvadesetogodišnjak primljen je u Veliko vijeće Dubrovačke Republike. Važan preokret u Getaldićevu životu nastaje 1595., kada s Marinom Gučetićem putuje u London da bi pomogao u sređivanju ostavštine Nikole Gučetića. Presudne poticaje za bavljenje znanošću dobio je za vrijeme studijskoga boravka u europskim znanstvenim središtima i u susretima sa znanstvenicima (Michel Coignet u Antwerpenu, François Viète i Alexandar Anderson u Parizu, Galileo Galilei u Padovi). Getaldić se u Parizu 1600. susreće s Vièteovom algebarskom metodom.

Nakon povratka u Dubrovnik 1601. nastavlja s eksperimentalnim radom započetim u Europi. Tiska u Rimu 1603. prva djela: 'Neki stavci o paraboli', gdje potaknut optičkim pokusima provodi matematičko istraživanje svojstava parabole, i 'Prošireni Arhimed', fizikalno djelo o relativnim omjerima težina, sistematizirano u teoreme, probleme i tablice s rezultatima mjerenja vlastitom hidrostatskom vagom, što je rani primjer novovjekovnog, eksperimentalno utemeljenog i matematiziranog pristupa istraživanju prirodnih znanost.

Izložba 'Marin Getaldić – pogled u novo doba' otvorena je do 15. listopada.

(hina)

 
[ 2.11.2018. ] Revija lutkarskih kazališta u Rijeci
[ 25.10.2018. ] Izložba 'Okruženju usprkos' u Domu HDLU-a
[ 17.10.2018. ] Spomen-ploča Augustu Šenoi u Pragu
[ 11.10.2018. ] Predstavljen Hrvatski povijesni atlas
[ 10.10.2018. ] Retrospektiva Jadranke Fatur u MSU u Zagrebu
[ 3.10.2018. ] Retrospektiva Nevenke Arbanas u Klovićevim dvorima
[ 1.10.2018. ] Cabanel i Bukovac u Umjetničkom paviljonu
[ 28.9.2018. ] U HAZU kolokvij 'Hrvatski književnici i Ovidije'
[ 27.9.2018. ] 200 Biblija na brojnim svjetskim jezicima
[ 20.9.2018. ] Izložba 'Egipat u Hrvatskoj'
[ 18.9.2018. ] Izložba 'Marin Getaldić – pogled u novo doba'
[ 17.9.2018. ] 48. Varaždinske barokne večeri
[ 13.9.2018. ] 'Dnevnik iz tuđine'
[ 12.9.2018. ] Najavljena 112. sezona osječkog HNK-a
[ 10.9.2018. ] Dječje vinkovačke jeseni
[ 7.9.2018. ] Počinju Vinkovačke jeseni
[ 6.9.2018. ] Knjiga o Domovinskom ratu
[ 5.9.2018. ] Knjiga o slici Domovinskog rata u kazalištu
[ 4.9.2018. ] 'Pleterni ukras nekad i danas'
[ 3.9.2018. ] Kartografska baština u Kneževu dvoru u Dubrovniku
 
 
Sveti Andrija
'Prvopozvani', prvi je krenuo za Isusom, kojem je doveo i svoga brata Petra.
Detaljan pregled članka
 
Kako treba oprostiti?
Autor: vlč. Silvio Španjić
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete