Naslovna stranica Ned, 27.5.2018.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Sacro ritam 1000
u četvrtak 19. travnja 1000-to izdanje emisije sacro ritam. Detalji uskoro!
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Voćarska c. 106,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 460 99 99
pgm: (+385) 01 460 99 88
fax: (+385) 01 460 99 77
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
Umro redatelj Georgij Paro
[ 4.5.2018. ]

Georgij Paro, redatelj i dugogodišnji intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, umro je danas u 85. godini. U karijeri je režirao više od 200 predstava. Georgij Paro rođen je u Čačku 1934. godine. Završio je studij filozofije i anglistike na Filozofskome fakultetu (1961.) i kazališne režije na Akademiji dramske umjetnosti (1965) u Zagrebu. Radio je kao redatelj na Radio Zagrebu (1956.–57.), dramaturg u Zora filmu (1957.–59.), ravnatelj Drame HNK u Zagrebu od 1963. do 1965., redatelj u zagrebačkome HNK-u (1959.–72.; 1984.–86.), dramaturg u zagrebačkoj Komediji (1976.–84.), od 1966. režirao i predavao na američkim sveučilištima, od 1986. redoviti je profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, od 1987. umjetnički savjetnik Jadran filma u Zagrebu, umjetnički ravnatelj kazališnih festivala (Dubrovački ljetni festival, Sterijino pozorje), intendant HNK-a u Zagrebu (1992.–2002.). Bio je redoviti gost - profesor na La VERNE sveučilištu u Santa Barbari (Kalifornija, SAD).
Svoju redateljsku karijeru započeo je još ranih pedesetih godina 20. stoljeća u karlovačkom Zorin domu, da bi nakon završenog studija djelovao u kazalištima širom Hrvatske i cijele regije.
U godinama Gavelline smrti jedan je od članova (uz Kostu Spaića, Božidara Violića i Dinu Radojevića) neformalnog „redateljskog kartela“ koji je uvelike utjecao na kazališni život u Hrvatskoj, stvorivši antologijske predstave zapamćene od brojnih naraštaja kritike i publike.
Od 1953. (J. Kušan, Pepeljuga) režirao je više od 200 predstava u Hrvatskoj (Karlovac, Zagreb, Dubrovnik, Split, Osijek, Rijeka) i inozemstvu (osobito u SAD-u i Sloveniji). Pripadnik je postgavellijanskoga naraštaja redatelja i tzv. kartela (s K. Spaićem, B. Violićem i D. Radojevićem). Početkom 1970-ih tragao je za kazalištem mita (Grbavica S. Mihalića i Događaj u gradu Gogi S. Gruma, u suradnji s I. Boban i M. Carićem) i novim kazališnim prostorima (ambijentalne predstave u sklopu Dubrovačkoga ljetnog festivala: Život Eduarda II., kralja Engleske B. Brechta, Aretej i Kristofor Kolumbo M. Krleže). Zapažen po inovativnim interpretacijama Krležinih drama (U agoniji, Maskerata, Gospoda Glembajevi) te dramatizacijama i prilagodbama drugih Krležinih tekstova (Banket u Blitvi, Zastave, Povratak Filipa Latinovicza, Ratni dnevnici). Za scenu adaptirao predstave Idiot (s B. Violićem) i Ujakov san F. M. Dostojevskoga te Zajedničku kupku R. Marinkovića. Revitalizirao jeviše drama iz hrvatske dramske baštine (M. Držić, Dundo Maroje; Ljubovnici; Čini baruna Tamburlana; J. Freudenreich, Graničari; A. Šenoa, Ljubica); režirao praizvedbe djela Malo pa ništa A. G. Matoša i Sveti Aleksi T. Brezovačkoga; postavio na scenu mnogobrojna djela suvremenih hrvatskih pisaca: M. Matkovića (Heraklo,Na kraju puta), R. Marinkovića (Glorija), S. Kolara (Svoga tela gospodar), F. Hadžića (Političko vjenčanje), D. Jelačića Bužimskoga (Gospodar sjena). U 1990-ima režirao je raskošne predstave prema romanima N. Fabrija Vježbanje života i Berenikina kosa te adaptaciju Gundulićeva epa Osman. Uprizorio je djela engleskih pisaca elizabetanskoga razdoblja (W. Shakespeare, Ch. Marlowe, J. Ford, J. Webster) i druge polovice 20. stoljeća (J. Osborne, H. Pinter), francuskih starijih i modernih klasika (Advokat Pathelin, Molière, G. Feydeau, J. Giraudoux, J. Anouilh, A. Camus, J.-P. Sartre, J. Genet), nordijskih autora H. Ibsena i A. Strindberga te B. Brechta. Režira i operna djela W. A. Mozarta, P. I. Čajkovskoga i M. P. Musorgskoga. Kao redatelj, pedagog i nositelj niza institucionalnih funkcija oblikovao je fizionomiju hrvatskoga kazališta druge polovice 20. stoljeća. Režirao je dokumentarne filmove, televizijske i radio drame.
Paro je od samih početaka pripadao vrhu kazališnih stvaralaca protekli pedesetak godina. Jedan je od onih redatelja koji je poštovao slovo i duh dramskoga teksta, no to ga nije sprečavalo u istraživanjima i eksperimentima pogotovo u ambijentalnom kazalištu. Uvijek je davao slobodu glumcima i nije se povodio trenutnim kazališnim modama i ispraznostima. Njegove kratke i precizne redateljske upute su bile uvijek potaknute suradnjom sa svim njegovim suradnicima, od dramaturga, kostimografa, scenografa, skladatelja, koreografa i iznad svega glumca. Govorio je kako je za režiju ishodišni trenutak glumačka podjela i štrihovi. Ne pokazujući prevelike emocije, Georgij Paro, odnosno Žorž, kako su ga svi kazalištarci zvali, znao je ohrabriti i pohvaliti svakog sudionika predstave s nekoliko kratkih rečenica. Libio se velikih tirada, smatrajući da je scena mjesto akcije i reakcije, a glumcima je uporno ponavljao kako moraju slušati svoje sugovornike i onda će sve doći na svoje mjesto. Sav svoj rad je temeljio na širokim i raznorodnim interesima, svom golemom obrazovanju, poštovanju svakog tko sudjeluje u radu na predstavi i vjeri kako kazalište doista može biti mjesto plemenitih iluzija i prave umjetnosti.

Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 2007., Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – drama, 2009., Dubravko Dujšin 1985.godine

Objavio je knjige kazališnih zapisa Iz prakse (1981.), Made in USA (1990.), Theatralia disjecta (1995.), Razgovor s Miletićem (1999.) i Pospremanje (2010.).

 
[ 25.5.2018. ] Cest is d'Best od 30. svibnja u Zagrebu
[ 23.5.2018. ] Najavljena nova sezona koncertne dvorane Lisinski
[ 22.5.2018. ] Ambiciozna nova sezona HNK u Zagrebu
[ 21.5.2018. ] Počinje 4. Zagreb Book Festival
[ 18.5.2018. ] Deset hrvatskih filmova u Puli
[ 17.5.2018. ] Međunarodni dan muzeja
[ 15.5.2018. ] Nagrađen Muzej Sinjske alke
[ 14.5.2018. ] Nagrađen Muzej betinske drvene brodogradnje
[ 11.5.2018. ] Počinje 25. festival glumca
[ 11.5.2018. ] 50. obljetnica Galerije naivne umjetnosti u Hlebin
[ 10.5.2018. ] Nacionalni nakladnički projekt 'Hrvatski velikani'
[ 9.5.2018. ] U Splitu počeo Mediteranski festival knjige
[ 8.5.2018. ] Počeo 5. Festival povijesti 'Kliofest'
[ 7.5.2018. ] U Zagrebu 'Muzeji izvan muzeja'
[ 4.5.2018. ] Umro redatelj Georgij Paro
[ 4.5.2018. ] Predstavljena knjiga 'Čitanja' Ive Frangeša
[ 3.5.2018. ] Hrvatska izložba na 16. Venecijanskom bijenalu
[ 2.5.2018. ] Najavljena izložba o Frankopanima u Rijeci
[ 30.4.2018. ] 'SVI zaJEDNO HRVATSKO NAJ' u Vukovaru
[ 27.4.2018. ] Izložba crteža Đure Sedera u Galeriji Forum
 
 
Sv. Augustin Kenterberijski
Sveti Augustin Kenterberijski, čiji blagdan danas slavimo, s pravom se zove apostolom engleskoga naroda.
Detaljan pregled članka
 
Naše čežnje
Autor: fra Mario Knezović
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete