Naslovna stranica Uto, 16.1.2018.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Voćarska c. 106,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 460 99 99
pgm: (+385) 01 460 99 88
fax: (+385) 01 460 99 77
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
Bogat program uz 120. godina Umjetničkog paviljona
[ 15.12.2017. ]

Umjetnički paviljon u Zagrebu pripremio je za svoju slavljeničku 120. obljetnicu bogati izložbeni program. Umjetnički paviljon u Zagrebu pripremio je za iduću godinu bogati izložbeni program kojim će podsjetiti na svoju dugogodišnju povijest - u slavljeničku godinu ulazi aktualnom izložbom 'Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght', a završit će je velikom izložbom posvećenom najslavnijem hrvatskom slikaru bez kojega tog impresivnog izložbenog prostora ne bi ni bilo, Vlahi Bukovcu i njegovom pariškom profesoru Aleksanderu Cabanelu.

Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić najavila je u petak, na proslavi 119. rođendana Umjetničkog paviljona, da će cijela 2018. biti podređena velikoj obljetnici.

'Od osnutka Umjetničkog paviljona do danas ovdje je postavljeno oko 800 izložbi, a njime je prošao i puno veći broj umjetnika', rekla je Poklečki Stošić, zahvalivši svima koji su ondje izlagali, sudjelovali u pripremi izložbi ili financijski pomogli njihovo održavanje, a posebice dugogodišnjoj ravnateljici Lei Ukrainčik 'čije je ime zlatnim slovima upisano u povijest Paviljona i muzejsko-galerijske scene Zagreba i Hrvatske.'

Nakon zatvaranja izložbe 'Strast stvaranja' na kojoj se do 14. siječnja mogu razgledati djela Braquea, Chagalla, Miroa, Burya, Jenkinsa i drugih važnih svjetskih umjetnika, priredit će izložba 'Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona'.

U autorstvu akademika Tonka Maroevića od 1. veljače do 4. ožujka ta će izložba predstaviti 120 djela isto toliko umjetnika koji su ondje samostalno izlagali, a samim time i dati povijesni pregled najvećih dometa hrvatske umjetnosti, od Bukovca i Medovića, preko Račića i Kraljevića, Babića i Meštrovića, Vidovića i Joba, do Šuteja i Murtića, Naste Rojc i Nives Kavurić-Kurtović, te niza mlađih i suvremenih umjetnika.

Uslijedit će velika monografska izložba slikara kojega, kako je rekla, Poklečki Stošić, svi obožavaju - Emanuela Vidovića u povodu 65 godina njegove smrti, koja će se održati od 20. ožujka do 13. svibnja.

Posljednja velika Vidovićeva izložba bila je 1987. godine, a sada, trideset godina kasnije, njegovo će se djelo prikazati s fokusom na prijelaz s ranoga realizma i njegovu transformaciju u simbolističko-divizionistički rukopis te postimpresionistički intimizam pri kraju četvrtog desetljeća. Izložba će obuhvatiti oko 120 djela, njezin je autor Igor Zidić, a Umjetnički paviljon je planira prezentirati i u Francuskoj.

U obljetničkoj godini neće se zanemariti niti suvremeni umjetnici - od početka lipnja do početka srpnja u okviru ciklusa ambijentalnih izložbi postavit će se izložba 'Kaleidoskop' video umjetnice Ksenije Turčić, a od kraja srpnja do početka rujna 'Tamno bijela zemlja' Zlatana Vehabovića.

Središnja izložba slavljeničke godine izložba Vlahe Bukovca

Kao središnje događanje u slavljeničkoj godini Poklečki Stošić najavljuje izložbu 'Vlaho Bukovac i njegov pariški profesor Alexander Cabanel', koja će se održati od 25. rujna do 6. siječnja.

'Nema primjerenije izložbe kojim bismo proslavili obljetnicu, a bit će to i prva prigoda da se djela učenika Bukovca i njegova učitelja budu zajedno izložena', istaknula je.

Dodala je da su već dobili potvrdu posudbi djela iz velikih francuskih muzeja, uključujući i dva najvažnija, Petit Palais u Parizu i Musee Fabre u Montpellieru, ali i Ermitaža u St. Petersburgu. Očekuje se i pozitivan odgovor iz slavnog Metropolitana.

Bukovac je 1895. dao ideju i inicijativu za izgradnju Umjetničkoga paviljona, uoči Milenijske izložbe u Budimpešti kada su na njegov nagovor hrvatski umjetnici tražili da se u Pešti sagradi vlastiti, poseban montažni umjetnički paviljon čiji bi se željezni kostur poslije izložbe prenio u Zagreb.

Tako je i bilo - radovi na podizanju zagrebačkog Umjetničkoga paviljona povjereni su bečkim arhitektima Hellmeru i Fellneru, a gradnju su izveli zagrebački graditelji Honigsberg i Deutch, pod nadzorom gradskog inženjera M. Lenucija.

Zgrada je dovršena tijekom 1897. i 1898., te je svečano otvorena 15. prosinca 1898. reprezentativnom izložbom Hrvatski salon, kao najstariji izložbeni prostor na slavenskom jugu i jedini objekt namjenski sagrađen za održavanje velikih, reprezentativnih izložbi.

Na izložbi posvećenoj Bukovcu podsjetit će se kako je Bukovac na studiju u Parizu upoznao tada izuzetno uglednog i cijenjenog slikara i profesora na École des Beaux-Arts, Alexandera Cabanela. Silno je želio studirati slikarstvo kod njega, no Cabanel ga nije mogao primiti jer mu je klasa bila puna. Ipak uspio se s velikim umjetnikom dogovoriti da ga primi ukoliko u zadanom roku napraviti neko djelo koje mu se svidi - to se i dogodilo zahvaljujući slici 'Ruka'.

Izložba u Umjetničkom paviljonu će pokazati koliku je ulogu imao slavni francuski slikar u Bukovčevom obrazovanju i stilu, te predstaviti njegova remek-djela posuđena iz hrvatskih i inozemnih muzeja te privatnih zbirki. Kroz autorsku koncepciju Igora Zidića, obuhvatit će i vrijeme u kojemu je Paviljon nastao, kroz kulturološki, društveni, sociološki i politički diskurs.

Poseban program Umjetničkog paviljona u vrijeme adventa

Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, ocijenila je kako su programi Umjetničkog paviljona redovito prelaze granice Zagreba i jako su važni za kulturnu ponudu Grada Zagreba i njegovo pozicioniranje na karti Europe i svijeta.

'Grad će i dalje poticati programe Umjetničkog paviljona, kako bi on i dalje privlačio veliki broj posjetitelja, sadašnjih i budućih ljubitelja umjetnost te posjetitelja Zagreba koji ga rijetko zaobilaze', napomenula je.

Turistička aspekt Paviljona posebno je vidljiv u vrijeme adventskih događanja kojima je Umjetnički paviljon okružen, pa su pripremili i poseban program za to razdoblje. Posjetitelje očekuje niz prigodnih aktivnosti, pogodnosti i popusta, a izložbeni prostor je otvoren i ponedjeljkom.

Tijekom zimskih školskih praznika, za sve učenike osnovnih i srednjih škola pripremljene su i likovne radionice uz izložbu 'Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght'.

Poklečki Stošić je istaknula kako će se iduće godine staviti poseban naglasak na suradnju s Modernom galerijom, 'koja je zlatni rudnik hrvatske umjetnosti', a bit će tu i dva važna posebna programa - obljetnički koncert u suradnji sa zagrebačkom Muzičkom akademijom i snimanje dokumentarca u produkciji Hrvatske radiotelevizije.

(Hina)

 
[ 12.1.2018. ] Izložba 'Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje'
[ 11.1.2018. ] 'Katedrala' književni klasik J. K. Huysmansa
[ 10.1.2018. ] Program 'Hrvatska u doba kneza Branimira'
[ 9.1.2018. ] Objavljen katalog Zbirke fotografske dokumentacije
[ 8.1.2018. ] Obnovljena oltarna pala u Dubrovniku
[ 3.1.2018. ] Zimska škola hrvatskog folklora u Koprivnici
[ 2.1.2018. ] Bečki Novogodišnji koncert
[ 29.12.2017. ] Predstavljena knjiga 'Tin Ujević - pisma'
[ 29.12.2017. ] Zagrebačka filharmonija 1. siječnja u Salzburgu
[ 22.12.2017. ] 'Bogorodica s djetetom' Andrije Medulića u MUO
[ 22.12.2017. ] Božićni koncert u splitskom HNK
[ 21.12.2017. ] Tvrđava sv. Nikole na Popisu svjetske baštine
[ 20.12.2017. ] Knjiga 'Četiri europska grada' Viktora Žmegača
[ 19.12.2017. ] Knjiga Viktora Žmegača 'Četiri europska grada'
[ 18.12.2017. ] Nagrada za životno djelo ULUPUH-a
[ 15.12.2017. ] Bogat program uz 120. godina Umjetničkog paviljona
[ 12.12.2017. ] Nedostupna baština Hrvatskoga povijesnog muzeja
[ 8.12.2017. ] 'Željezara Sisak tvornica čelika i života'
[ 5.12.2017. ] Izložba 'Balet i strast - Donacija Jelka Yureshe'
[ 1.12.2017. ] 2. Festival adventskih i božićnih pjesama
 
 
Sveti Marcel I. papa
Sveti papa Marcel bio je odlučan pastir Crkve, a njegova smrt ga je spriječila da dočeka priznanje ispovijedanja kršćanstva.
Detaljan pregled članka
 
PUT SRCA
Iz pera vjeroučiteljice Natalije Lidije Kivač.
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete