Naslovna stranica Sri, 13.12.2017.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Voćarska c. 106,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 460 99 99
pgm: (+385) 01 460 99 88
fax: (+385) 01 460 99 77
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
Izložba 'Katedrala i Komersteiner'
[ 6.4.2017. ]

Izložbu 'Katedrala i Komersteiner. Barokni oltari 1686.-1690.' otvorio je u srijedu navečer u Domitrovićevoj kuli na zagrebačkom Kaptolu pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško. Mons. Šaško je naglasio kako se majstor kipar iz posljednje četvrtine 17. stoljeća Johannes Komersteiner smatra rodonačelnikom baroknog stila u kiparstvu sjeverne Hrvatske, a po kvaliteti oblikovanja on zauzima vodeće mjesto na kiparskoj ljestvici tog vremena.

Biskup Šaško je podsjetio kako je barok bio duboko duhovno utemeljen u katoličkoj obnovi, koja je na razini svoje liturgije tim umjetničkim pravcem odgovarala na snažne napade protestantizma. Istaknuo je kako je u središtu katoličke pobožnosti bila Majka Božja, čiji se kip nalazio u središnjem dijelu iznad ulaza crkvenih vrata, dok su s njezine jedne i druge strane stajali svetac zaštitnik te crkve ili župa i najomiljeniji svetac među vjerničkim pukom u toj župi. Napomenuo je kako se u umjetničkim djelima toga doba osjeća snažno unutarnje gibanje, koje, po njegovu mišljenju, proistječe iz duboke vjere ljudi toga vremena.

Upravo Johannes Komersteiner donosi u našu sredinu, rekla je povjesničarka umjetnosti Jasmina Fučkan, tordirani stup kao novi arhitektonski element oltara i dekoraciju s motivom akantusovih listova, čistih i s upletenim anđeoskim figurama, čiji se kipovi odlikuju stavom karakterističnoga kontraposta i individualnom tipologijom.

Po riječima Jasmine Fučkan, monografska izložba autorice Nele Tarbuk posvećena je djelu Johannesa Komersteinera i djelima njegovih sljedbenika, koji su nastavili s radom majstorove radionice i u prvom desetljeću 18. stoljeća.

Izložba je održana, podsjetila je, prošle godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu i u Narodnoj galeriji u Ljubljani. S odabirom prilagođenom prostoru Domitrovićeve kule ovdje je prikazan najuži presjek radova koji svjedoče o majstorovu umjetničkom profilu i tek naznačen rukopis njegova anonimnog sljedbenika 'Majstora širokih usta', rekla je.

Oltar sv. Franje Borgije u crkvi sv. Katarine u Zagrebu od posebne je važnosti kao jedini Komersteineru pripisan oltar sačuvan in situ, napomenula je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin, dodavši kako druga sačuvana i ugovorima potvrđena djela uključuju dijelove nekadašnjih oltara iz zagrebačke katedrale poput preostalih dijelova katedralnih oltara Blažene Djevice Marije i sv. Ladislava kralja, danas u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt, te ovdje izložene kipove za oltar sv. Emerika, danas u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu i kipove s nekadašnjeg oltara sv. Jeronima, danas na oltaru u župnoj crkvi sv. Marka u Jakuševcu.

Rravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) Miroslav Gašparević napomenuo je kako su od oltara za zagrebačku katedralu potvrđenih ugovorima, sačuvana u fragmentima oba apsidalna oltara, Blažene Djevice Marije i sv. Ladislava kralja, te također samo fragmentarno oltar sv. Emerika.

Majstor Johannes Komersteiner je podrijetlom iz Sankt Johanna kraj Kitzbühela u sjevernom Tirolu, a dokumentirana je i njegova djelatnost u Ljubljani gdje je 1673. godine zasnovao obitelj. Komersteiner se 1687. preselio u Zagreb, za koji je već bio vezan narudžbama za kipove i oltare za tadašnju isusovačku crkvu sv. Katarine. U kiparskoj radionici na Kaptolu, odnosno na Potoku (današnja Tkalčićeva) gdje je majstor živio, izvedeni su oltari za katedralu (oltar Blažene Djevice Marije, 1686. -88.; oltar sv. Ladislava ugarskog kralja, 1688. -90.; oltar sv. Emerika, 1689.). Komersteineru se mogu pripisati i još neki oltari, koji vjerojatno potječu iz zagrebačke prvostolnice, a nastali su u godinama majstorova djelovanja u Zagrebu.

Izložba je otvorena do 5. svibnja.

(Hina)

 
[ 8.12.2017. ] 'Željezara Sisak tvornica čelika i života'
[ 5.12.2017. ] Izložba 'Balet i strast - Donacija Jelka Yureshe'
[ 1.12.2017. ] 2. Festival adventskih i božićnih pjesama
[ 30.11.2017. ] 'Sakralna arhitektura Zagreba u 20. stoljeću'
[ 28.11.2017. ] Izniman interes za Noć kazališta
[ 24.11.2017. ] 9. Noć kazališta
[ 23.11.2017. ] Izložba o Nikoli Tesli u Domu HDLU-a u Zagrebu
[ 21.11.2017. ] Noć kazališta u subotu. 25. studenog
[ 20.11.2017. ] 'Kroatološki ogledi' Tihomila Maštrovića
[ 17.11.2017. ] 'Kad mi je duša napustila tijelo'
[ 16.11.2017. ] Izložba 'Na obalama Jadranskoga mora'
[ 16.11.2017. ] Miro Gavran dobitnik nagrade Dr. Alois Mock
[ 7.11.2017. ] Otvoren 40. Interliber
[ 6.11.2017. ] „Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja'
[ 3.11.2017. ] 40. Interliber od 7. do 12. studenoga
[ 30.10.2017. ] Preminuo Vlado Štefančić
[ 27.10.2017. ] Revija lutkarskih kazališta Rijeka
[ 24.10.2017. ] Simpozij 'Fotografska baština u muzejima'
[ 20.10.2017. ] Zagrebački vikend galerija
[ 19.10.2017. ] "Izazov moderne" u Beču
 
 
Sveta Lucija
Vjernici je zazivaju kao pomoćnicu kod bolesti očiju. U nas se osobito štuje u Dubrovniku.
Detaljan pregled članka
 
Očekujući rođenje Gospodinovo - Zaharija
Autor: don Ante Mateljan
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete