Naslovna stranica Ned, 22.4.2018.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Sacro ritam 1000
u četvrtak 19. travnja 1000-to izdanje emisije sacro ritam. Detalji uskoro!
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Voćarska c. 106,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 460 99 99
pgm: (+385) 01 460 99 88
fax: (+385) 01 460 99 77
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
Izložba 'Katedrala i Komersteiner'
[ 6.4.2017. ]

Izložbu 'Katedrala i Komersteiner. Barokni oltari 1686.-1690.' otvorio je u srijedu navečer u Domitrovićevoj kuli na zagrebačkom Kaptolu pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško. Mons. Šaško je naglasio kako se majstor kipar iz posljednje četvrtine 17. stoljeća Johannes Komersteiner smatra rodonačelnikom baroknog stila u kiparstvu sjeverne Hrvatske, a po kvaliteti oblikovanja on zauzima vodeće mjesto na kiparskoj ljestvici tog vremena.

Biskup Šaško je podsjetio kako je barok bio duboko duhovno utemeljen u katoličkoj obnovi, koja je na razini svoje liturgije tim umjetničkim pravcem odgovarala na snažne napade protestantizma. Istaknuo je kako je u središtu katoličke pobožnosti bila Majka Božja, čiji se kip nalazio u središnjem dijelu iznad ulaza crkvenih vrata, dok su s njezine jedne i druge strane stajali svetac zaštitnik te crkve ili župa i najomiljeniji svetac među vjerničkim pukom u toj župi. Napomenuo je kako se u umjetničkim djelima toga doba osjeća snažno unutarnje gibanje, koje, po njegovu mišljenju, proistječe iz duboke vjere ljudi toga vremena.

Upravo Johannes Komersteiner donosi u našu sredinu, rekla je povjesničarka umjetnosti Jasmina Fučkan, tordirani stup kao novi arhitektonski element oltara i dekoraciju s motivom akantusovih listova, čistih i s upletenim anđeoskim figurama, čiji se kipovi odlikuju stavom karakterističnoga kontraposta i individualnom tipologijom.

Po riječima Jasmine Fučkan, monografska izložba autorice Nele Tarbuk posvećena je djelu Johannesa Komersteinera i djelima njegovih sljedbenika, koji su nastavili s radom majstorove radionice i u prvom desetljeću 18. stoljeća.

Izložba je održana, podsjetila je, prošle godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu i u Narodnoj galeriji u Ljubljani. S odabirom prilagođenom prostoru Domitrovićeve kule ovdje je prikazan najuži presjek radova koji svjedoče o majstorovu umjetničkom profilu i tek naznačen rukopis njegova anonimnog sljedbenika 'Majstora širokih usta', rekla je.

Oltar sv. Franje Borgije u crkvi sv. Katarine u Zagrebu od posebne je važnosti kao jedini Komersteineru pripisan oltar sačuvan in situ, napomenula je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin, dodavši kako druga sačuvana i ugovorima potvrđena djela uključuju dijelove nekadašnjih oltara iz zagrebačke katedrale poput preostalih dijelova katedralnih oltara Blažene Djevice Marije i sv. Ladislava kralja, danas u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt, te ovdje izložene kipove za oltar sv. Emerika, danas u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu i kipove s nekadašnjeg oltara sv. Jeronima, danas na oltaru u župnoj crkvi sv. Marka u Jakuševcu.

Rravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) Miroslav Gašparević napomenuo je kako su od oltara za zagrebačku katedralu potvrđenih ugovorima, sačuvana u fragmentima oba apsidalna oltara, Blažene Djevice Marije i sv. Ladislava kralja, te također samo fragmentarno oltar sv. Emerika.

Majstor Johannes Komersteiner je podrijetlom iz Sankt Johanna kraj Kitzbühela u sjevernom Tirolu, a dokumentirana je i njegova djelatnost u Ljubljani gdje je 1673. godine zasnovao obitelj. Komersteiner se 1687. preselio u Zagreb, za koji je već bio vezan narudžbama za kipove i oltare za tadašnju isusovačku crkvu sv. Katarine. U kiparskoj radionici na Kaptolu, odnosno na Potoku (današnja Tkalčićeva) gdje je majstor živio, izvedeni su oltari za katedralu (oltar Blažene Djevice Marije, 1686. -88.; oltar sv. Ladislava ugarskog kralja, 1688. -90.; oltar sv. Emerika, 1689.). Komersteineru se mogu pripisati i još neki oltari, koji vjerojatno potječu iz zagrebačke prvostolnice, a nastali su u godinama majstorova djelovanja u Zagrebu.

Izložba je otvorena do 5. svibnja.

(Hina)

 
[ 20.4.2018. ] Izložba Józsefa Rippl Rónaia u Modernoj galeriji
[ 19.4.2018. ] 'Marulićevi dani'
[ 18.4.2018. ] 'Noć knjige 2018.'
[ 17.4.2018. ] Izložba o Jurju Križaniću
[ 16.4.2018. ] Edukativno-muzejska akcija na temu 'Lađe'
[ 13.4.2018. ] Izložba Pabla Picassa u Đurđevcu
[ 12.4.2018. ] Izložba o Katarini Velikoj u Klovićevim dvorima
[ 9.4.2018. ] Izložba 'Ante Topić Mimara'
[ 3.4.2018. ] Kandidatura za zaštitu proslave Svetog Tripuna
[ 29.3.2018. ] Tradicionalna procesija 'Za križen' na Hvaru
[ 27.3.2018. ] Predstava 'Elizabeta austrijska-Sissi'
[ 23.3.2018. ] Izložba Emanuela Vidovića u Zagrebu
[ 21.3.2018. ] Izložba Emanuela Vidovića u Umjetničkom paviljonu
[ 20.3.2018. ] Knjiga 'Gospin pjesnik i glazbenik'
[ 19.3.2018. ] Knjiga „Javni kultovi ikona u Dalmaciji“
[ 19.3.2018. ] 200. godišnjice rođenja Petra Preradovića
[ 15.3.2018. ] 27. svečanosti Pasionske baštine
[ 13.3.2018. ] 14. Dani kršćanske kulture
[ 12.3.2018. ] Predstava 'Kradljivica ključeva' u Osijeku
[ 8.3.2018. ] Virtualni katalog 'Sjećanja na 20. st.'
 
 
Sv. Kajo papa i sv. Leonid mučenik
Na današnji dan Družba Isusova slavi blagdan Blažene Djevice Marije kao kraljice i majke svoga reda.
Detaljan pregled članka
 
Triptih Božjega milosrđa
Autor: p. Arkadiusz Krasicki
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete