Naslovna stranica Sub, 20.1.2018.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Natječaj za Uskrs fest 2018.
Natječaj za Uskrs fest 2018.
Želite li i vi biti dio Uskrs festa 2018, ali ne u publici nego na pozornici,. onda je ovo obavijest za vas.
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Voćarska c. 106,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 460 99 99
pgm: (+385) 01 460 99 88
fax: (+385) 01 460 99 77
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
'Tragovima Fausta Vrančića'
[ 2.3.2017. ]

Izložba 'Tragovima Fausta Vrančića', postavljena u prigodi 400. godišnjice smrti hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa Fausta Vrančića otvorena je u Knjižnici HAZU. Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je u uvodnoj riječi kako su Hrvati dali humanizmu znatan broj vrsnih mislilaca i ličnosti, čiji je ugled u njihovo doba bio neosporan te koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe.

Među njima se ističe, kako je rekao, šibenski patricij Faust Vrančić (1551.–1617), koji je bio izumitelj, konstruktor, tehnički pisac, jezikoslovac, filozof, teolog te pisac književnih i povijesnih djela.

Ovaj osebujni hrvatski mislilac i istraživač bio je primjer iznimno uspješnoga i svestranoga renesansnog čovjeka koji se ostvarivao u različitim područjima, ocijenio je dodavši kako je bio godinama u službi rimsko-njemačkoga cara i hrvatsko-ugarskoga kralja Rudolfa II.

Naglasio je kako je Vrančić dao znatan doprinos različitim područjima i napisao više djela trajne vrijednosti. 'Među njima se posebno ističu petojezični leksikon 'Dictionarium' iz 1595., prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio hrvatski jezik u društvo pet najizvrsnijih europskih jezika, i tehničko djelo 'Machinae novae' iz 1615./1616. kapitalno djelo renesansne tehnike u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnike.

Pojedini izumi koji su po prvi puta zaživjeli u tiskanom obliku u njegovu djelu, koriste se i danas, podsjetio je Kusić dodavši kako su padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.

Multimedijski dio izložbe ostvaren je uz pomoć Memorijalnoga centra 'Faust Vrančić', kao partnera na izložbi, te autora četverodijelnoga dokumentarnog serijala o Faustu Vrančiću San o strojevima, Nenada Obrenovića i Hrvoja Šajbingera.

Izložba je tematski podijeljena na nekoliko dijelova. Tematski dio vezan uz život i rad Fausta Vrančića izložen je na panoima na kojima je prikazano Vrančićevo stasanje u uspješnog renesansnog čovjeka koji se ostvario u različitim aspektima života, te njegovi najznačajniji doprinosi.

Drugu tematsku cjelinu predstavljaju objavljena djela Fausta Vrančića. Tako su u vitrinama izloženi i komentarima popraćeni pretisci objavljenih Vrančićevih djela, među kojima je i 'Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae' (Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog/hrvatskog i mađarskog, Venecija, 1595, stariji pretisak iz 19. stoljeća te noviji pretisci načinjeni u Hrvatskoj).

Izložen je original Vrančićeva djela 'Život nikoliko izabranih divic' (Rim, 1605.), kao i njegov pretisak koji je priredila Gradska knjižnica 'Juraj Šižgorić' u Šibeniku. To je jedino djelo koje je Vrančić napisao na materinjem jeziku, a načinio ga je dvadesetak godina prije njegova objavljivanja i posvetio opatici i sestrama benediktinkama iz samostana svetog Spasa u Šibeniku.

Faust Vrančić pisao je i filozofska djela, a na izložbi su izložene naslovnice i fragmenti prijevoda na hrvatski jezik. Pod pseudonimom Justus Verax Sicenus tiskao je dva djela: 'Logica suis ipsius instrumentis formata' (Rim, 1608.) i 'Ethica cristiana '(Rim, 1610.), koju je objavio u zajedničkom svesku 'Logica suis ipsius instrumentis reformata et recognita' (Venecija, 1616.) pod vlastitim imenom.

Najdetaljnije je u okviru izložbe prikazan Vrančićev tehnički priručnik 'Machinae novae' (Venecija, 1615./1616.) jedno je od kapitalnih djela iz područja europske tehničke literature na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.

U okviru izložbe može se vidjeti više pretisaka djela 'Machinae Novae', njemačko (urednik Adolf Wissner, Heinz Moos Verlag München, 1965., te Dortmund, 1982.) mađarsko (Magveto Könyvkiadó, Budimpešta, 1985.) i hrvatsko (Novi Liber – Zagreb, Gradska knjižnica 'Juraj Šižgorić' Šibenik, 1993.).

Na izložbi je predstavljena i fizička rekonstrukcija 'Mlina s pokretnim krovom' po skici Fausta Vrančića, djelo Ivana Reljića i Hrvoja Stančića, koja je napravljena u modernoj tehnici 3D ispisom.

Izložba ima i edukativno-interaktivni karakter. Posjetitelji imaju priliku upoznati neke Vrančićeve ideje u okviru raznih igrica koje su osmišljene na njegovim projektima.

Bit će prikazan i kratki film 'Sanjam' o odrastanju Fausta Vrančića, kao i o nekim njegovim projektima. Posjetitelji također mogu pogledati projekciju četverodijelnog serijala o životu i djelu Fausta Vrančića, 'San o strojevima: Vatra, Zemlja, Voda, Zrak' te prelistati dijelo 'Machinae novae' i peterojezični Vrančićev 'Dictionarium' u digitalnom obliku.

Izložba 'Tragovima Fausta Vrančića' ostaje otvorena do kraja svibnja, a upriličena je s nizom popratnih događanja u organizaciji projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu voditeljica Marijana Borić, osmišljenog u HAZU poradi afirmacije hrvatskoga znanstvenog nasljeđa.

 
[ 19.1.2018. ] 'Bokeljska mornarica i Kolo svetog Tripuna'
[ 19.1.2018. ] Izložba 'Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje'
[ 19.1.2018. ] 'Odabrane komedije' Mire Gavrana
[ 17.1.2018. ] Počinje 15. međunarodni udaraljkaški tjedan
[ 16.1.2018. ] U Klovićevim dvorima 130 Bukovčevih djela
[ 15.1.2018. ] 'Žene u glazbi' u Našicama, Zagrebu i Dubrovniku
[ 12.1.2018. ] Izložba 'Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje'
[ 11.1.2018. ] 'Katedrala' književni klasik J. K. Huysmansa
[ 10.1.2018. ] Program 'Hrvatska u doba kneza Branimira'
[ 9.1.2018. ] Objavljen katalog Zbirke fotografske dokumentacije
[ 8.1.2018. ] Obnovljena oltarna pala u Dubrovniku
[ 3.1.2018. ] Zimska škola hrvatskog folklora u Koprivnici
[ 2.1.2018. ] Bečki Novogodišnji koncert
[ 29.12.2017. ] Predstavljena knjiga 'Tin Ujević - pisma'
[ 29.12.2017. ] Zagrebačka filharmonija 1. siječnja u Salzburgu
[ 22.12.2017. ] 'Bogorodica s djetetom' Andrije Medulića u MUO
[ 22.12.2017. ] Božićni koncert u splitskom HNK
[ 21.12.2017. ] Tvrđava sv. Nikole na Popisu svjetske baštine
[ 20.12.2017. ] Knjiga 'Četiri europska grada' Viktora Žmegača
[ 19.12.2017. ] Knjiga Viktora Žmegača 'Četiri europska grada'
 
 
Sveti Fabijan i Sebastijan
Sveti Fabijan i Sebastijan, mučenici iz prvih kršćanskih vremena, bili su u narodu jako štovani, pa su ušli u Litanije svih svetih.
Detaljan pregled članka
 
ZAGRLJAJ
Iz pera vjeroučiteljice Natalije Lidije Kivač.
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete