Naslovna stranica Sri, 18.1.2017.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
DominkS iz Žepča, pobjednik Uskrs festa 2016.
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Voćarska c. 106,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 460 99 99
pgm: (+385) 01 460 99 88
fax: (+385) 01 460 99 77
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Misna čitanja Arhiva članaka
 
Subota, 31. prosinca 2016.
[ 31.12.2016. ]

Pripremio: vlč. Siniša Paušić

ČITANJA:

1Iv 2,18-21
Ps 96
Iv 1,1-18

Druga jedna važna tema Božića koju nikako ne smijemo previdjeti jest da s Kristovim rođenjem započinju posljednja vremena! Slušamo danas sv. Ivana kako veli: 'Djeco, posljednji je čas! I, kako ste čuli, dolazi Antikrist.' I ne samo to, nego sv. Ivan tvrdi kako su se već mnogi antikristi pojavili. Po pojavku antikrista dakle, znamo da je posljednji čas. Ono što je zanimljivo kad govori sv. Ivan o antikristima jest činjenica da su od nas, od Crkve dakle izašli, ali ne bijahu od nas.

Antikristi se, dakle, rađaju u zajednici Crkve, svojim odlaskom ponajprije od nauka, a onda i od zajednice, vjernici postaju antikristi, ne doduše inkarnirani, već po opredjeljenju, a potom i po životu. Jer biti kontra Boga i njegove Istine, znači biti anti Krista – antikrist! Stvar posve jasna i sasvim razumljiva u tolikim stoljećima povijesti Crkve.

Danas sa žaljenjem moramo konstatirati da uza sve krize i nevolje kroz koje prolazi Zaručnica Kristova, mnogi teolozi bez srama dvoje i, što je još strašnije, poučavaju buduće svećenike kako nema đavla. Na našim teološkim učilištima ne samo da nema demonologije kao predmeta, već se demoni niti ne spominju. Takav stav prema antikristu posljedično dovodi do činjenice da u Hrvatskoj nema niti jednog službenog egzorcista, a prema kanonskom pravu Crkve, uz to što je svaki biskup prvi egzorcist, trebala bi svaka biskupija imati svoga egzorcista, od biskupa delegiranog svećenika.

Ako uz to spomenemo i propovijedi svećenika koje su, uz dužnu čast iznimkama, uglavnom svedene na nedjeljna slavlja, te su kao općeprihvaćenu suvremenu normu naglašeno kratke i pošto-poto zanimljive a preporuča se da su i nezahtjevne i vrlo pozitivne. U takvom ozračju ne čudi što se đavla, grijeh, pakao i Božji sud gotovo i ne spominje, a ako se pokoji propovjednik usudi o tome govoriti, kažu plaši narod srednjovjekovnim pričama. Ovakva situacija zbunjuje vjernike, te više nema jasne slike i sigurnosti što je dobro a što nije, te na koncu upadamo u svojevrsni vjerski relativizam.

'Ne čudi stoga što je ljudsko društvo, više nego u prošlim vremenima, u jako teškom stanju koje se sve više pogoršava i kvari ga iznutra te vuče u propast? Sukladno tome vidimo da se u ljudima gasi svako poštovanje prema vječnom Bogu, ne obazirući se na Njegovu volju u privatnom i javnom životu; nego se, naprotiv, na svaki način i svekolikim naporima nastoji dokinuti sjećanje na Boga i potpuno poništiti spoznaju i poznavanje Boga. Tko sve ovo promatra, ima dobar razlog pribojavati se da je sadašnja izopačenost razuma kao neki predokus i možda početak zala koja su rezervirana za posljednja vremena, i da je već na svijetu Sin propasti o kome govori Apostol. Tolika je uistinu odvažnost i bijes kojim se posvuda progoni vjera, bori protiv istina vjere, i trudi se uništiti svaki odnos čovjeka s Bogom.'

Ovako davne 1903. godine u svojoj enciklici E supremi apostolatus cathedra, papa Pio X obraćajući se biskupima svijeta, vidi stanje svijeta na pragu nesretnog 20. stoljeća. Pozivajući se na tradiciju i dvotisućljetni nauk Crkve, ovaj sveti papa prošloga stoljeća kojega, na žalost, rijetko čujemo citirati, jasno govori kako će otpad od vjere i Boga završiti s Antikristom. Otpad na koji su ukazivali pape s prijelaza 19 u 20 st. je otpad o kome govori apostol Pavao, veliki je to otpad naroda i pojedinaca koji se izričito i otvoreno udaljuju od Crkve i Isusa Krista.

Činioci tog otpada su Knez ovoga svijeta, Sotona i njegova vlast kao i perverzne tajne udruge koje imaju za cilj borbu protiv Crkve i Krista. Cilj je uništenje kršćanskih institucija te utemeljenje naroda i država na prirodnom poganstvu. Sredstva kojim se koriste je razum bez prirodnog zakona uzdignut kao vrhunsko mjerilo, dokinuće svakog kršćanskog učenja, gašenje redovničkih zajednica, pokoravanje vjernih svećenika i potpuno odvajanje društva od Crkve.

Sveti Papa Pio X., koji je ukazao na otpad, piše i kako će sve to završiti ako se u tome ustraje i sve više raste, doći će Antikrist. Kao što je u prošlosti naš Gospodin Isus Krist imao prethodnika koji su bili njegov pralik i proročke slike, primjerice Abel, Izak, Josip, David, Jona itd ... ; na sličan način, po Božjem dopuštenju, Antikrist ima svoje, kao na primjer Antioh Epifan, Neron, Dioklecijan ... Ovim imenima prethodnika u prošlosti mogla bi se nadodati nova imena iz našeg vremena.

A što je uistinu bolno i teško je činjenica da se čitavo današnje društvo, nevjerno i protivno Bogu, preobražava, kako to primjećuje papa Pio X., u istinskog Antikrista. U prošlosti su samo neki perverzni ljudi i žalosne sekte predstavljale Antikrista, dok je u naše vrijeme to općenito buntovno Čovječanstvo koje stoji pored starih antikrista i pripravlja put stvarnom Antikristu u punom smislu te riječi. Na kraju vremena podići će se netko i biti ljuti protivnik našega Gospodina Isusa Krista, njegov rival prema značenju riječi Antikrist, protivnik Kristov.

Sve ovo, premda ovako površno i ukratko izneseno, ne treba nas zbuniti, nego probuditi, pomoći da spoznamo i razumijemo znakove vremena, da u Riječi koja je Tijelom postala priznamo te vjerom i životom ispovijedamo Krista. Čitava povijest do danas sažimlje se na tužnu činjenicu da je k svojima došao, a Njegovi Ga nisu primili. 'No, onima koji Ga primiše, podade moć da postanu djeca Božja.'

Vrlo važno je da nas Božićna osmina sa svim svojim blagdanima, sadržajem i porukom podsjeti da svemu što postade u Njemu bijaše život. Bez Njega nema života, a izvan njega je sama smrt i antikrist. Božić nas poziva da se konačno opredijelimo!

 
[ 18.1.2017. ] Srijeda, 18. siječnja 2017.
[ 17.1.2017. ] Utorak, 17. siječnja 2017.
[ 16.1.2017. ] Ponedjeljak, 16. siječnja 2017.
[ 15.1.2017. ] Nedjelja, 15. siječnja 2017.
[ 14.1.2017. ] Subota, 14. siječnja 2017.
[ 13.1.2017. ] Petak, 13. siječnja 2017.
[ 12.1.2017. ] Četvrtak, 12. siječnja 2017.
[ 11.1.2017. ] Srijeda, 11. siječnja 2017.
[ 10.1.2017. ] Utorak, 10. siječnja 2017.
[ 9.1.2017. ] Ponedjeljak, 09. siječnja 2017.
[ 8.1.2017. ] Nedjelja, 08. siječnja 2017. Krštenje Gospodinovo
[ 7.1.2017. ] Subota, 7. siječnja 2017.
[ 6.1.2017. ] Petak, 6. siječnja 2017. svetkovina Bogojavljenja
[ 5.1.2017. ] Četvrtak, 5. siječnja 2017.
[ 4.1.2017. ] Srijeda, 4. siječnja 2017.
[ 3.1.2017. ] Utorak, 3. siječnja 2017.
[ 2.1.2017. ] Ponedjeljak, 2. siječnja 2017.
[ 1.1.2017. ] Nedjelja, 1. siječnja 2017.
[ 31.12.2016. ] Subota, 31. prosinca 2016.
[ 30.12.2016. ] Petak, 30. prosinca 2016.
 
 
Sveta Margareta Ugarska
Uz sv. Margaretu Ugarsku Crkva danas slavi i sv. Prisku, djevicu i mučenicu iz prvih kršćanskih vremena.
Detaljan pregled članka
 
Put i stranputice
Autor: vlč. Matej Glavica
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete