Naslovna stranica Uto, 17.10.2017.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Voćarska c. 106,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 460 99 99
pgm: (+385) 01 460 99 88
fax: (+385) 01 460 99 77
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz Crkve: Domaće Arhiva članaka
 
U Varaždinu preminuo fra Bonaventura Duda
[ 3.8.2017. ]

Fra Bonaventura Duda, franjevac-svećenik, član HFP sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, blago je u Gospodinu preminuo jutros u Varaždinu, u 94. godini života, 76. redovništva i 68. svećeništva.

Većinu života živio je i djelovao u Franjevačkom samostanu sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu. Bio je jednostavna i sveta života. Smatran je najuglednijim franjevcem na hrvatskom jezičnom području. Bio je teolog, bibličar, profesor-emeritus Sveučilišta u Zagrebu, prevoditelj, poliglot, pisac i pjesnik, kateheta, pedagog, skladatelj, dopisni član HAZU i zanosni propovjednik Božje riječi.

Rođen je u Rijeci 14. siječnja 1924. godine, krštenjem Roko. Rano djetinjstvo proveo je u selu Krasu na otoku Krku, gdje je s pet i pol godina krenuo u pučku školu. Pohađao ju je do 1933. godine, a nakon toga školovanje nastavlja na Sušaku u građanskoj školi. U to vrijeme ministrirao je kod redovnica svetoga Križa i upoznao trsatske franjevce koje je, nakon drugog razreda, zamolio da ga prime u samostan. Primili su ga i 1935. godine poslali u Varaždin na franjevačku gimnaziju. U novicijat je ušao 1941. godine, a nakon mature 1944. započeo je studij teologije u Zagrebu. Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu diplomirao je 1950. godine, a 15. siječnja iste godine na Trsatu proslavio mladu misu. Od 1946. godine objavio je mnoštvo znanstvenih, stručnih i kulturnih priloga te više od 40 knjiga.

Njegov životni put 1954. godine nastavlja se u Rimu gdje je na Franjevačkom sveučilištu 'Antonianum' postigao doktorat disertacijom o dubrovačkom dominikancu Ivanu Stojkoviću, ekleziologu iz XV. stoljeća. Nakon toga je na Papinskom biblijskom institutu položio biblijski licencijat. U Zagreb se vratio 1957. godine i ujesen postao asistentom na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Od godine 1964. do 1969. bio je redoviti profesor i pročelnik Katedre Svetoga pisma Novoga zavjeta. Više puta bio je prodekan, a od 1982. do 1986. godine i dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Predavao je i na različitim institutima, a uz profesorski i nastavni rad, često je sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima i objavljivao radove u stručnim časopisima i znanstvenim zbornicima. Umirovljen je 1. listopada 1993. godine, a 9. studenoga 2001. godine izabran je za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu.

Bio je glavni urednik Zagrebačke Biblije, kapitalnog prijevoda Svetog pisma iz 1968. godine, iznimnoga zagrebačkoga i hrvatskoga biblijskog pothvata, zajedno s ostalim vrhunskim zagrebačkim i hrvatskim književnicima i jezikoslovcima, teolozima i prevoditeljima, (tiskane u 400.000 primjeraka) što je utjecalo i na tiskanje desetak svezaka Hrvatskoga lekcionara (1973.-1991.). Kao autor sadržajnog projekta i kao član uredništva, s Jurom Kaštelanom sudjeluje u ostvarenju Zagrebačke Biblije 1968. godine u izdanju Stvarnosti, koju je poslije otkupila Kršćanska sadašnjost.

S fra Zorislavom Lajošem (+1972.), prvotnim inicijatorom, ujesen 1962. godine sudjeluje u pokretanju Glasa Koncila, koji će postati jedna od temeljnih ustanova naše Crkve u javnosti. Širitelj je misli Drugoga vatikanskoga koncila s koncilskom ekipom predvođenom blagopokojnim profesorom Tomislavom Jankom Šagi-Bunićem, franjevcem kapucinom. Sudjeluje i opširno referira na dva temeljna pokoncilska teološka simpozija o obnovi teologije u Santo Domingu (1965.) i u Rimu (1966.).

U punom jeku pokoncilske obnove liturgije tadašnja Biskupska konferencija Jugoslavije povjerava fra Bonaventuri Dudi izradu biblijskog djela Hrvatskog lekcionara u deset svezaka. Taj posao izveo je u najužoj suradnji s fra Jerkom Fućakom (+1992.). Za potrebe lekcionara nanovo su preveli Novi zavjet u izdanju Kršćanske sadašnjosti te izvršili lekcionarsku redakciju Psaltira Zagrebačke Biblije. I danas u bogoslužju čitamo tekstove koje su oni priredili. Obojica su sudjelovala u prijevodu Rimskog misala i Časoslova. Fra Bonaventura sam je preveo osamdesetak novih časoslovnih himana. Kasnije su se obojica zauzela i za prijevod Ekumenskoga Novog zavjeta (Zagreb, 1972.) te za ostvarenje tzv. Jeruzalemske Biblije (1994.).

Značajna je njegova prisutnost od jeseni 1960. godine na Svećeničkom tečaju, a potom na Teološko-pastoralnom tjednu koji je ubrzo prerastao u najveći godišnji skup katoličkoga svećenstva u ondašnjoj Jugoslaviji, i sve do danas u Hrvatskoj. Pridonio je u pokoncilskoj obnovi redovništva. Godine 1966. provincijali su mu povjerili redakciju prijedloga za obnovu franjevačkoga zakonodavstva – Propositio pro accomodata renovatione Ordinis. Bio je neumoran pastoralni djelatnik, kao propovjednik, pisac, publicist i voditelj duhovnih vježbi.

Fra Bonaventura Duda je među prvim svećenicima koji se pojavio na televizijskom ekranu. Bio je čest i tražen sugovornik mnogih radijskih i televizijskih emisija. Hrvatska televizija snimila je o njemu godine 2009. dokumentarni film 'Manji brat fra Bonaventura Duda'. Sugovornik je i brojnih novinskih intervjua. Mnogi su njegovi članci, objavljeni najprije u novinama i časopisima, kasnije sabrani i izdani u obliku knjiga, među kojima: trilogija popularnih komentara nedjeljnih i blagdanskih čitanja za sve tri liturgijske godine 'Sijač je Sin čovječji' (1989.), 'Sjeme je riječ Božja' (1987.) i 'U plemenitu srcu' (1990.), zbornici izabranih tekstova 'Koncilske teme' (1992.) i 'Rukovet domovinskih tema' (1999.), knjižica o redovništvu 'Ima li naše redovništvo budućnost' (1971.), knjiga o sv. Franji 'Moj sveti Franjo' (1990.), obrada hrvatskih božićnih pjesama 'Svijeta razveselitelj', korizmeni molitveni tekstovi 'Isusov križni put i Sedam riječi na križu' (1990.), hrvatske marijanske teme 'Nazaretska poruka Marijina Trsata', dvije knjige razgovora 'Ljudskost Božića' (1995.) i 'Krist i naši svagdani' (1996.), razmišljanja sa svojih šetnji po Mirogoju 'Ja Bogu povjerih svoj štap' (1999.), razmišljanja o početku novoga milenija 'S Isusom u treće tisućljeće' (2000.), razmatranja o duhovnosti 'Pabirci iz kršćanske duhovnosti' (2008.) i dr.

Uz sav svoj rad, fra Bonaventura Duda bio je izvrstan voditelj dvaju crkvenih procesa za beatifikaciju slugu Božjih, najprije za provincijalnog ministra fra Vendelina Vošnjaka. Posljednjih godina intenzivno je pripremao materijale za kauzu sluge Božjega fra Alekse Benigara, pišući izvješća o njegovoj svetosti. Benigar je osobito zaslužan kao prvi, dosada nenadmašeni, biograf Alojzija Stepinca. Osim toga, surađivao je i na procesu bl. Alojzija Stepinca, o. Ante Antića i postavio temelje procesu sestre Marice Stanković.

Znanje fra Bonaventure Dude bilo je enciklopedijsko, a zanimanje za biblijske i teološke teme svestrano. On je bio djelatnik na širokom polju otkrivanja same Crkve i njene poruke u koncilskom i pokoncilskom vremenu. Posve je bio predan poslanju Crkve i nije birao zadatke po svojim sklonostima nego po njihovoj važnosti. Osjetljiv je za 'znakove vremena' i spreman na koncilijantnu suradnju sa svima kojima je na srcu dobro ljudi.

Dobitnik je niza hrvatskih i stranih nagrada i priznanja. Od Republike Hrvatske odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Godine 2004. fra Bonaventura Duda dobio je u Zagrebu znanstvenu nagradu 'Annales Pilar' Instituta društvenih znanosti 'Ivo Pilar'. Nagradu je primio kao jedan od prvaka hrvatske teološke misli, jedan je od najuglednijih suvremenih crkvenih govornika. Godine 2008. godine je na Evangeličkom teološkom fakultetu u Osijeku primio Ekumensku povelju za zasluge u biblijskom ekumenizmu o 40. godišnjici izlaska Zagrebačke Biblije, kojoj je s književnikom Jurom Kaštelanom bio glavnim urednikom.

Godine 2010. kardinal Josip Bozanić mu je na proslavi 60. obljetnice svećeništva udijelio odlikovanje pape Benedikta XVI. križ 'Pro Ecclesia et Pontifice'. Godine 2010. tadašnji generalni ministar Reda manje braće fra Jose Rodriguez Carballo predao mu je Medalju 800. obljetnice Reda u znak zahvale u ime sve braće Reda. Godine 2014. za zasluge i postignuća za duhovnost i kulturu dobio je Medalju Grada Zagreba te Nagradu Grada Zagreba za životno djelo, a i Nagradu Grada Rijeke za životno djelo.

Vrijeme ukopa fra Bonaventure Dude bit će objavljeno naknadno. (HKR/IKA)

 
[ 16.10.2017. ] Obljetnica stradanja kotorvaroških katolika
[ 16.10.2017. ] Blagdan sv. Terezije Avilske u Požegi
[ 15.10.2017. ] Biskup Košić: Imati puno djece je radost i čast
[ 14.10.2017. ] Split: Misa za novu akademsku godinu
[ 12.10.2017. ] Nuncij Pinto slavio misu sa svim biskupima RH
[ 11.10.2017. ] Nadbiskup Puljić ponovno predsjednik HBK
[ 10.10.2017. ] Započelo 55. plenarno zasjedanje Sabora HBK
[ 9.10.2017. ] Hrvati u Rimu proslavili Dan hrvatske neovisnosti
[ 8.10.2017. ] Obljetnica smrti Marice Stanković
[ 7.10.2017. ] Susret pape Franje s premijerom Plenkovićem
[ 5.10.2017. ] Počinje Dehonijanska godina
[ 4.10.2017. ] Zagreb: Nastupni posjet apostolskog nuncija Pinta
[ 3.10.2017. ] Nastupni posjet novog nuncija u RH
[ 2.10.2017. ] 20 godina Varaždinske biskupije
[ 28.9.2017. ] Blagdan Sv.Vinka u Zagrebu
[ 27.9.2017. ] Zvižducima na antifašistu mons. Božu Milanovića
[ 26.9.2017. ] 'Mi govorimo hrvatski'
[ 25.9.2017. ] Dan Caritasa Dubrovačke biskupije
[ 24.9.2017. ] Kardinal Dziwisz predslavio svečanu misu u Požegi
[ 23.9.2017. ] Kardinal Dziwisz stigao u Požegu
 
 
Sveti Ignacije Antiohijski
Biskup i mučenik, jedan je od apostolskih otaca, izgrađivao je i utvrđivao temelje Crkve.
Detaljan pregled članka
 
O spasenju treba govoriti iz iskustva
Autor: dr. Anton Tamarut
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete